Sve detalje iz područja zaštite na radu možete pronaći na portalu specijaliziranom za pružanje informacija o zaštiti na radu.
Adresa portala je www.zastitanaradu.com.hr i putem tog portala možete pratiti obavijesti vezane uz područje zaštite na radu, novosti, promjene u zakonskoj regulativi, saznati koje su vaše obaveze, koristiti besplatne alate koji su Vam na raspolaganju te zatražiti ponude za obavljanje usluga iz zaštite na radu.
četvrtak, 4. listopada 2012.
srijeda, 3. listopada 2012.
Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima i rad na njima
Oruđem se smatraju postrojenja, strojevi, uređaji,
sredstva za prijenos tereta i mehanizirani ručni alat. Oruđe se u prostoru mora postaviti tako da pokretno oruđe ili njegovi
dijelovi ne stvaraju opasna mjesta s čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi,
izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza. Pri razmještaju oruđa
moraju se predvidjeti slobodne površine za rukovanje i posluživanje oruđa te
površine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda).
Radi čišćenja,
podmazivanja i održavanja oruđa, moraju se osigurati odgovarajući slobodni
prolazi i pristupi oruđu s onih strana gdje se ti radovi obavljaju.
Širina pristupa
oruđu na kojem radnik obavlja poslove mora biti u skladu s potrebama rada i
položaja tijela radnika pri obavljanju tih poslova.
Na oruđu se mora postaviti natpisna pločica s uočljivim
dostupnim i trajnim natpisom i s podacima o proizvođaču, tipu, seriji, broju,
godini proizvodnje te naznakama o tehničkim karakteristikama oruđa (npr. snaga,
radni napon, frekvencija struje, broj okretaja, radni tlak medija i dr.), ako
taj natpis ili njegov dio nije utisnut na samom oruđu.
Ako je posebnim propisima
određen sadržaj podataka na natpisnoj pločici oruđa, podaci na oruđu moraju
biti u skladu s tim propisima.
Ako pri rukovanju i održavanju oruđa, zbog složenosti i
skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili
mogu nastati, postoje opasnosti za radnike, moraju
se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu postaviti odgovarajuća trajna
upozorenja i upute.
Zaštitne naprave i
uređaji
Zaštitne naprave (ograde, zagrade, štitnici, poklopci, vratašca, oklopi,
kape, nape, branici, naprave za protuprovalno djelovanje izradaka i dr.) jesu
naprave koje moraju biti konstruirane i postavljene na oruđu tako da se onemogući
ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasna mjesta (zone) za vrijeme rada i
da se spriječe druga štetna djelovanja izvora opasnosti.
Druga štetna
djelovanja može predstavljati lom oruđa, odbacivanje radnika, prskanje,
izlijevanje, požar, eksplozija, trovanje, nagrizanje, opasna zračenja te ostala
štetna djelovanja.
Ako se zaštitne
naprave moraju povremeno iz tehnoloških razloga skidati ili otvarati radi
nadzora, ugađanja, izmjene alata, popravaka, čišćenja i dr., mora se postaviti
uređaj koji će isključiti oruđe dok se zaštitna naprava ne postavi na svoje
mjesto.
Pokretni dijelovi
oruđa koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika ili okolice moraju biti
zagrađeni zaštitnim ogradama ili zatvoreni oklopima, štitnicima, kućištem ili
na drugi način.
Zaštitne naprave
moraju biti na siguran način pričvršćene za postolje ili drugi nepokretni dio
oruđa, ili za građevinski dio objekta gdje je oruđe postavljeno. Zaštitni uređaji su, za
razliku od zaštitnih naprava, konstrukcijski elementi oruđa koji služe i za rad na oruđu i za
zaštitu radnika od pojedinih opasnosti.
Zaštitne naprave i
uređaji moraju udovoljavati ovim uvjetima:
- moraju biti dovoljno čvrsti i otporni,
- moraju biti izrađeni od prikladnog materijala,
- moraju biti odgovarajućih dimenzija,
- ne smiju svojim položajem i izvedbom stvarati nove izvore opasnosti,
- moraju biti izvedeni tako da se ne mogu skinuti bez upotrebe alata.
Ako se radi zaštite
radnika na oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno uključivanje, moraju
postojati dva aktuatora (tipkala, ručice i dr.) na koje radnik mora istovremeno
djelovati dok traje opasna radna operacija.
Međusobna
udaljenost aktuatora (dviju ručica, tipki, tipkala ili poluga) na uređaju za
dvoručno upravljanje mora biti tolika da ih se ne može aktivirati istom rukom
ni drugim dijelom tijela.
VAŽNO !! Na
oruđu na kojem se radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se
istodobno raditi s nožnom pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.
Zaštitne blokade zaštitni uređaji za blokiranje) su
uređaji kojima se osigurava međuovisnost
djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja i oruđa odnosno njegovih dijelova.
Međuovisnost djelovanja
osigurava se osobito u slučajevima kad
se zahtijeva da se oruđe ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se ne
postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili uređaj odnosno da se
zaštitna naprava ili uređaj ne mogu skinuti dok se oruđe odnosno njegov dio ne
zaustavi.
Zaštitne blokade moraju biti
tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji automatski u funkciji
od početka nastajanja opasnosti odnosno od početka rada oruđa s opasnim tvarima.
Ovisno o vrsti oruđa, zaštitne blokade prema zaštitnim
napravama i uređajima moraju osiguravati:
1) da za vrijeme opasnog
gibanja odnosno rada oruđa s opasnim tvarima zaštitna naprava ili zaštitni
uređaji budu sve vrijeme u radu djelotvorni;
2) da se u slučaju skidanja
ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja automatski zaustavi rad
oruđa;
3) da je skidanje odnosno
otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja moguće tek kad je potpuno
zaustavljeno opasno gibanje odnosno rad oruđa s opasnim tvarima i onemogućeno
djelovanje preostale energije nakon isključenja oruđa.
Održavanje i
servisiranje
Prije čišćenja,
popravaka i dugotrajna prekida, radi servisiranja oruđa pogonjenih električnom
energijom, mora se dovod električne struje isključiti na mjestu
priključaka na razdjelnoj mreži, i to uređajem za rastavljanje s napajanja (rastavna
sklopka, rastavljač, prekidač ili utikač).
Uređaj za
rastavljanje s napajanja može biti opremljen uređajem kojim ga je moguće
blokirati kad je u položaju "isključen" (primjerice s pomoću lokota
ili na drugi način) ili će se zatvoriti u kućište ili drugi zatvoreni prostor
ključem ili alatom, ili pokraj njega ili na njega postaviti pločica s natpisom
"Ne uključuj - obavlja se popravak".
Održavati,
popravljati i podešavati oruđe može samo stručna i ovlaštena osoba,
pridržavajući se tehničkih uputa proizvođača oruđa. Radnik koji radi na
održavanju, popravku i podešavanju oruđa ne smije proizvoljno mijenjati
dijelove oruđa, mijenjajući mu tako svojstva i funkciju. Karakteristike oruđa
može mijenjati samo stručna i za to ovlaštena osoba, na temelju odgovarajuće
tehničke dokumentacije.
Ručni alat
Ručni alat s
električnom i drugom pogonskom energijom (bušilice, brusilice, pile, noževi,
blanjalice, pervibratori, prskalice, motorne pile, škare za lim, čekići i dr.) mora
biti konstruiran i izveden tako da rad s njim ne zahtijeva posebno veliki
fizički napor niti da predstavlja opasnost za život i zdravlje radnika koji
njime rukuje.
Ovisno o
karakteristikama, na alatu se mora nalaziti natpisna pločica s uočljivim i
trajnim natpisom o osnovnim tehničkim podacima (snaga motora,
karakteristike električne struje, tlak kod pneumatskoga ili hidrauličnog
pogona, broj okreta ili udara u minuti i dr.), ako taj natpis nije utisnut na
alatu.
Što je procjena opasnosti?
Procjena opasnosti je elaborat posebno izrađen i čiji je
sadržaj namijenjen tvrtki za koju se radi. Ona predstavlja temelj
implementacije sustava zaštite na radu i njoj je izrađena potpuna analiza
radnih procesa tvrtke i identificirane su sve moguće opasnosti koje mogu
prouzročiti ozljedu na radu ili profesionalnu bolest te su navedene mjere koje
je potrebno poduzeti i u kojim rokovima kako bi se identificirane opasnosti uklonile
ili smanjile na prihvatljivu razinu.
Potencijalno opasni radni procesi na koje se odnosi procjena
opasnosti su svi radni procesi u kojima se mogu javiti neke od sljedećih
opasnosti:
- mehaničke opasnosti proizašle iz rukovanja alatima i strojevima na mehanizirani pogon te strojeva i uređaja koji se koriste za horizontalni i vertikalni transport;
- opasnosti od padova i rušenja zbog rada na visini ili od pada u dubinu, opasnosti od pada predmeta s neke visine ili od obrušavanja i odrona kod npr građevinarsktva
- opasnosti od električne struje
- opasnosti od plinova, para, dimova i aerosoli (kemijske štetnosti radnih procesa)
- opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima kao što su kiseline, lužine, toksični materijal
- opasnosti od buke
- opasnosti od vibracija
- opasnosti od nepovoljne mikroklime nastale zbog rada na preniskoj ili previsokoj temperaturi, vlažnosti i vjetru
- opasnosti od nedostatne ili neprilagođene rasvjete zbog koje nastaje naprezanje vidnih organa
- opasnosti od štetnih zračenja poput UV zračenja kod npr zavarivanja
- opasnosti od požara i eksplozija zbog rada s zapaljivim i/ili eksplozivnim tvarima
- biološke opasnosti (opasnosti zaraze) koje se javljaju kod rada u bolnicama, klinikama, ambulantama, veterinarskim stanicama, školama i vrtićima i slično
- opasnosti od teškog tjelesnog napora
- opasnosti od psihofizičkih napora ? rad u uvjetima velikog stresa i/ili trajne psihičke napetosti
- opasnosti zbog nefiziološkog položaja tijela.
Sadržaj procjene opasnosti može se podijeliti na 5 poglavlja:
- OPĆI PODACI o radnoj skupini koja je izradila procjenu opasnosti, zaposlenim stručnjacima zaštite na radu i povjereniciam radnika kod poslodavca, datum izrade i završetka procjene itd.
- PODACI O POSTOJEĆEM STANJU obuhvaćaju opće podatke o poslodavcu (datum početka rada, djelatnost, broj zaposlenih,...); opće podatke o radnom procesu, odnosno procesima po lokacijama s navedenim opasnostima po pojedinim radnim mjestima, zajedno s popisom opasnih radnih tvari; za svako radno mjesto se navodi naziv radnog mjesta, broj zaposlenih i broj mladeži, žena i invalida na tom mjestu, raspored radnog vremena, radi li se o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada te kojim je opasnostima osoba na tom mjestu izložena; vrši se analiza broja ozlijeđenih u tvrtki i broja ljudi kod kojih se razvila profesionalna bolest te se računa odnos broja ozlijeđenih na 1000 radnika i broja profesionalnih bolesti na 10 000 radnika u tvrtki prema istim podacima za pripadajuću djelatnost u proteklih pet godina.
- ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA obuhvaća analizu primjene pravila zaštite na radu, usklađenost sredstava rada i radnog okoliša sa propisanim zahtijevima, analizu svih težih, skupnih i smrtnih ozljeda prema vrsti, usporedbu broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotičnu djelatnost, načinu nastanka, i slično, analizu svih slučaja profesionalnih bolesti, analizu poremećaja koji su kao posljedicu mogli imati ozljedu zaposlenika, analizu podataka kako bi se mogao odrediti preostali rizik da dođe do ozlijede ili profesionalne bolesti.
- PLAN MJERA ZA SMANJIVANJE OPASNOSTI sadrži primjenu osnovnih i posebnih pravila koje je poslodavac obavezan primjeniti kako bi smanjio opasnosti, rokove izvršenja predloženih mjera, odgovorne osobe i načine kontrole nad izvršenjem mjera, utvrđuje se provedba poslova zaštite na radu ovisno o opasnostima koje su utvrđene, izrađuje se za svaki proces, a služi kao podloga za postupanje ovlaštenika poslodavca u određenom procesu rada.
- PRILOZI vezani uz procjenu opasnosti su: (i) popis poslova za koje je potrebno provoditi osposobljavanje za rad na siguran način, (ii) popis poslova s posebnim uvjetima rada, (iii) popis opasnih radnih tvari s naznakama KGVI i GVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti i granična vrijednost izloženosti), (iv) popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, (v) popis prostora i prostorija za koje je potrebno provesti ispitivanja radnog okoliša, (vi) popis radnih mjesta na kojima se moraju upotrebljavati osobna zaštitna sredstva s naznakom sredstva.
U određenim slučajevima potrebno je izraditi reviziju
procjene opasnosti:
- nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu,
- nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti,
- nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, tzv. nezgoda na radu (primjerice, pad tereta s dizalice koji srećom nije izazvao ozljedu jednog ili više zaposlenika),
- nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
- na temelju izvršnog rješenja inspektora rada,
- najmanje svake dvije godine.
Što je zaštita na radu i ustroj zaštite na radu?
Zaštita na radu skup je tehničkih, zdravstvenih,
pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju
i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i
utvrđuju mjere, postupci i pravila kako bi se otklonile ili smanjile te
opasnosti i štetnosti. Pojam osoba na radu odnosi se na sve zaposlene osobe,
ali i na druge osobe koje obavljaju neki rad ? studente, volontere, učenici na
stručnoj praksi, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i druge osobe.
U zaštiti na radu važno je razlikovati pojmove nezgoda na radu i nesreća na radu. Nezgodom na radu smatra se svaki neželjeni i nepredviđeni događaj koji za posljedicu može imati, ali i ne mora imati štetu, ozljedu, onečišćenje ili nešto drugo. S druge strane nesreća na radu je također neželjeni događaj koji za posljedicu IMA materijalnu štetu, ozljedu radnika ili zagađenje okoliša. Statistički gledano, na 330 rizika njih 300 se dogodi bez ikakvih posljedica i ozljeda, 29 događaja rezultira nekom opasnošću dok jedan uzrokuje ozljedu radnika, štetu ili zagađenje okoliša.
Tijekom rada na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi čimbenici. Kao posljedica djelovanja štetnih čimbenika na radnika, može se javiti profesionalna bolest. Ona se može javiti naglo, nakon kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika ( buke, vibracija, zračenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu.
Ozljeda na radu, prema Zakonu o zaštiti na radu, je svaka ozljeda nastala na radnom mjestu ako je takva ozljeda vezana za radno mjesto i radne procese koje osoba obavlja, ali i svaka ozljeda nastala na redovitom putu na i sa radnog mjesta. U slučaju nastanka ozljede na radu potrebno je obavijestiti nadležnu inspekciju u roku od 24 sata.
Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da
je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno
bolest za koju je poznato da može biti posljedica
djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a
intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini
za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Svrha zaštite na radu je stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti i nezgode na radu, odnosno umanjivanje eventualnih štetnih posljedica ako se opasnost ne može otkloniti. Provođenje zaštite na radu ne ograničava se samo na profesionalne bolesti, već se nastoji spriječiti bilo koja bolest, odnosno ozljeda, dok se veća pažnja poklanja profesionalnim oboljenjima.
Prema Ustavu Republike Hrvatske zaštita na radu može biti
ograničavajući faktor kod definiranja raspona poduzetničkih sloboda i vlasničkih
prava.
Zaštita
na radu je sustavan proces koji obuhvaća sustav pravila i mjera.
Zaštita na radu čini sustavni dio organizacije rada i izvođenja radnog
procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom
propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila zaštite na radu te
nadređenih mjera i uputa poslodavca.
Da bi se zaštita na radu
uspješno provodila neophodno je shvatiti njena pravila, a to su:
- osnovna pravila zaštite na radu,
- posebna pravila zaštite na radu,
- priznata pravila zaštite na radu.
Prioritet primjene u sustavu zaštite na radu imaju osnovna pravila
zaštite na radu ? pravila kojima se smanjuje ili uklanja opasnost na sredstvima
rada, odnosno samim radnim procesima. Prema Zakonu o zaštiti na radu sredstvima
rada smatraju se objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama,
instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje zaposlenika te
pomoćnim prostorijama i pripadajućim instalacijama; prijevozna sredstva
željezničkog, cestovnog, riječnog, morskog, jezerskog i zračnog prometa;
strojevi i uređaji te sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati i
postrojenja; skele i površine na kojima se obavlja rad izvan objekata
namijenjenih za rad te ostala sredstva koja služe za rad.
Osnovna pravila zaštite na radu svode se na primjenu svih tehničkih
mjera na sredstvima rada kako bi se spriječile sve moguće štetne posljedice za
sigurnost i zdravlje zaposlenika. Zbog toga ova pravila uvijek imaju prednost u
implementaciji sustava zaštite na radu.
Zakonom o
zaštiti na radu definirana su osnovna pravila zaštite na radu i zahtjevi kojima
mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi:
- opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama,
- osiguranja od udara električne struje,
- sprečavanje nastanka požara i eksplozije,
- osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja,
- osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora,
- osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika,
- osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka,
- ograničenja brzine kretanja zraka,
- osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša,
- ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu,
- osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja,
- osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te,
- osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu
Ako se osnovnim pravilima zaštite na radu ne mogu ukloniti
opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika onda se primjenjuju posebna pravila zaštite
na radu ? pravila koja se primjenjuju na zaposlenike i način obavljanja radnog
postupka. Ona sadrže uvjete glede dobi
života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih
i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova
s posebnim uvjetima rada. Osim toga sadrže i:
- obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,
- posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari.
- obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti,
- obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova,
- način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku,
- postupak s unesrećenim ili oboljelim zaposlenikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi
Priznata pravila zaštite na radu su
pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se
opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak
ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih
posljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana
pravila zaštite na radu.
Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba. Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Republici Hrvatskoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba. Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Republici Hrvatskoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju
općih načela zaštite:
- izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
- procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
- sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
- zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
- davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
- odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja zaposlenika,
- planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
- prilagođavanja tehničkom napretku,
- prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje
Obaveze poslodavca iz zaštite na radu
Obaveze poslodavca
Zaštita na radu važan je segment današnjice. Evo što važeći propisi, pravilnici i Zakon o zaštiti na radu nalažu da su obaveze svakog poslodavca, odnosno svake pravne osobe bilo da je to d.o.o., d.d., obrt ili neki drugi ustroj.
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
Prema članku 28. Zakona o zaštiti na radu (ZZR) svi poslodavci dužni su osposobiti radnike za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u procesu rada, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije ili kod upućivanja radnika na novo radno mjesto. Također, poslodavac je osposobljavanje za rad na siguran način dužan obaviti u roku od 30 dana od dana zapošljavanja radnika. U protivnom, poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kn.OSPOSOBLJAVANJE POSLODAVCA I OVLAŠTENIKA POSLODAVCA IZ ZAŠTITE NA RADU
Prema članku 26. ZZR-a poslodavci i njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Za neispunjenje obveze novčana kazna iznosi 10.000 do 40.000 kn.OSPOSOBLJAVANJE POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Prema članku 30. ZZR-a poslodavac je dužan omoguditi osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca. Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju i imenuju između sebe i on bez obzira na broj radnika mora biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.).OSPOSOBLJAVANJE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI
Prema članku 62. ZZR-a poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi. U radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. U slučaju neispunjenja obveze propisana novčana kazna je 10.000 do 20.000 kn.PROCJENA OPASNOSTI RADNIH MJESTA
Prema članku 18. ZZR-a poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti. Prema tome, svi poslodavci dužni su izraditi procjenu opasnosti, što je do sada bila obveza samo u pojedinim djelatnostima kao što su industrija, građevinarstvo te djelatnostima kod kojih postoji veća opasnost od ozljeda na radu. Prema članku 13. Pravilnika o izradi procjene opasnosti revizija procjena obavlja se najmanje svake dvije godine ili po nastanku poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Ako poslodavac ne izradi pisanu procjenu opasnosti kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 40.000 kn.PROCJENA OPASNOSTI ZA RADNA MJESTA S RAČUNALOM
Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom propisana je obveza izrade procjene opasnosti za radna mjesta s računalom. Prema Pravilniku, radnim mjestom s računalom smatra se ono na kojem radnici rade ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana. U procjeni opasnosti potrebno je obraditi zahtjeve koje mora ispunjavati svako radno mjesto s računalom, a odnose se na opremu radnog mjesta (zahtjevi za zaslone, tipkovnice, radni stol ili radnu površinu, radni stolac), radni okoliš (zahtjevi vezani za prostor, osvijetljenost, bliještanje i odsjaje, buku, mikroklimatske uvjete, zračenja) te na programsku opremu.ISPITIVANJE SREDSTAVA RADA
Prema članku 52. ZZR-a poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja, dok je prema članku 53. ZZR-a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe te prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Za neispunjenje ove obveze poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA
Prema članku 50. ZZR-a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka; u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije; u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari; u kojima pri radu nastaju opasna zračenja te u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Ispitivanje radnog okoliša poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. U slučaju da ne provede ispitivanje radnog okoliša, poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.ISPITIVANJE ELEKTIČNIH INSTALACIJA, GROMOBRANSKIH INSTALACIJA I HIDRANTSKE MREŽE
Prema članku 42. ZZR-a poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima. Također, poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.VOĐENJE KNJIGE NADZORA
Prema članku 75. ZZR-a poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju svoje odluke upisuju ovlaštenici poslodavca, stručnjak za zaštitu na radu, ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu te inspektor rada. Ako ne vodi knjigu nadzora poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.VOĐENJE EVIDENCIJA
Prema članku 74. ZZR-a poslodavac je dužan voditi evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način; zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada; strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi; opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi; te ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.LIJEČNIČKI PREGLED ZA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA
Prema članku 35. ZZR-a poslodavac radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada (rad na visini, rukovanje strojevima i uređajima, rad u nepovoljnoj mikroklimi, rad u prašini i sl., prema članku 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada) mora uputiti na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti posla koji radnik obavlja. Također, poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. U protivnom, poslodavac se kažnjava kaznom u iznosu od 10.000 do 40.000 kn.LIJEČNIČKI PREGLED VIDA ZA RADNA MJESTA S RAČUNALOM
Prema članku 10. Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom, najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala te na zahtjev radnika zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.PLAN EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA
Prema članku 61. ZZR-a poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja, s njim upoznati sve radnike te na osnovi tog plana provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Ako poslodavac ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.ponedjeljak, 1. listopada 2012.
Linkovi na blogove i stranice iz područja zaštite na radu
Linkovi iz zaštite na radu:
http://zastitanaradu.com.hr
http://www.zastitanaradu.bloger.hr/
http://zastita-na-radu.blog.hr/
http://zastita-na-radu.jedanklik.com/
http://zastita-na-radu.blogspot.com/
EL-RAD elektromehaničarski obrt iz Radočaja, Generalski Stol. Bavimo se ugradnjom i servisom klima uređaja, rashladnih uređaja, termoizolacije, servisiranjem auto klima i malih kućanskih aparata. Obratite nam se putem naše web stranice http://el-rad.hr/.
http://zastitanaradu.com.hr
http://www.zastitanaradu.bloger.hr/
http://zastita-na-radu.blog.hr/
http://zastita-na-radu.jedanklik.com/
http://zastita-na-radu.blogspot.com/
EL-RAD elektromehaničarski obrt iz Radočaja, Generalski Stol. Bavimo se ugradnjom i servisom klima uređaja, rashladnih uređaja, termoizolacije, servisiranjem auto klima i malih kućanskih aparata. Obratite nam se putem naše web stranice http://el-rad.hr/.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)