Zaštita na radu portal

Sve detalje iz područja zaštite na radu možete pronaći na portalu specijaliziranom za pružanje informacija o zaštiti na radu.

Adresa portala je www.zastitanaradu.com.hr i putem tog portala možete pratiti obavijesti vezane uz područje zaštite na radu, novosti, promjene u zakonskoj regulativi, saznati koje su vaše obaveze, koristiti besplatne alate koji su Vam na raspolaganju te zatražiti ponude za obavljanje usluga iz zaštite na radu.

Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima i rad na njima

Oruđem se smatraju postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos tereta i mehanizirani ručni alat. Oruđe se u prostoru mora postaviti tako da pokretno oruđe ili njegovi dijelovi ne stvaraju opasna mjesta s čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza. Pri razmještaju oruđa moraju se predvidjeti slobodne površine za rukovanje i posluživanje oruđa te površine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda).

Radi čišćenja, podmazivanja i održavanja oruđa, moraju se osigurati odgovarajući slobodni prolazi i pristupi oruđu s onih strana gdje se ti radovi obavljaju.

Širina pristupa oruđu na kojem radnik obavlja poslove mora biti u skladu s potrebama rada i položaja tijela radnika pri obavljanju tih poslova.

Na oruđu se mora postaviti natpisna pločica s uočljivim dostupnim i trajnim natpisom i s podacima o proizvođaču, tipu, seriji, broju, godini proizvodnje te naznakama o tehničkim karakteristikama oruđa (npr. snaga, radni napon, frekvencija struje, broj okretaja, radni tlak medija i dr.), ako taj natpis ili njegov dio nije utisnut na samom oruđu.

Ako je posebnim propisima određen sadržaj podataka na natpisnoj pločici oruđa, podaci na oruđu moraju biti u skladu s tim propisima.

Ako pri rukovanju i održavanju oruđa, zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili mogu nastati, postoje opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu postaviti odgovarajuća trajna upozorenja i upute.

Zaštitne naprave i uređaji

Zaštitne naprave (ograde, zagrade, štitnici, poklopci, vratašca, oklopi, kape, nape, branici, naprave za protuprovalno djelovanje izradaka i dr.) jesu naprave koje moraju biti konstruirane i postavljene na oruđu tako da se onemogući ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasna mjesta (zone) za vrijeme rada i da se spriječe druga štetna djelovanja izvora opasnosti.

Druga štetna djelovanja može predstavljati lom oruđa, odbacivanje radnika, prskanje, izlijevanje, požar, eksplozija, trovanje, nagrizanje, opasna zračenja te ostala štetna djelovanja.

Ako se zaštitne naprave moraju povremeno iz tehnoloških razloga skidati ili otvarati radi nadzora, ugađanja, izmjene alata, popravaka, čišćenja i dr., mora se postaviti uređaj koji će isključiti oruđe dok se zaštitna naprava ne postavi na svoje mjesto.

Pokretni dijelovi oruđa koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika ili okolice moraju biti zagrađeni zaštitnim ogradama ili zatvoreni oklopima, štitnicima, kućištem ili na drugi način.

Zaštitne naprave moraju biti na siguran način pričvršćene za postolje ili drugi nepokretni dio oruđa, ili za građevinski dio objekta gdje je oruđe postavljeno. Zaštitni uređaji su, za razliku od zaštitnih naprava, konstrukcijski elementi oruđa koji služe i za rad na oruđu i za zaštitu radnika od pojedinih opasnosti.

Zaštitne naprave i uređaji moraju udovoljavati ovim uvjetima:

1. moraju biti dovoljno čvrsti i otporni,
2. moraju biti izrađeni od prikladnog materijala,
3. moraju biti odgovarajućih dimenzija,
4. ne smiju svojim položajem i izvedbom stvarati nove izvore opasnosti,
5. moraju biti  izvedeni tako da se ne mogu skinuti bez upotrebe alata.

Ako se radi zaštite radnika na oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno uključivanje, moraju postojati dva aktuatora (tipkala, ručice i dr.) na koje radnik mora istovremeno djelovati dok traje opasna radna operacija.

Međusobna udaljenost aktuatora (dviju ručica, tipki, tipkala ili poluga) na uređaju za dvoručno upravljanje mora biti tolika da ih se ne može aktivirati istom rukom ni drugim dijelom tijela.

VAŽNO !! Na oruđu na kojem se radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se istodobno raditi s nožnom pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.

Zaštitne blokade zaštitni uređaji za blokiranje) su uređaji kojima se osigurava međuovisnost djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja i oruđa odnosno njegovih dijelova.

Međuovisnost djelovanja osigurava se osobito u slučajevima kad se zahtijeva da se oruđe ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se ne postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili uređaj odnosno da se zaštitna naprava ili uređaj ne mogu skinuti dok se oruđe odnosno njegov dio ne zaustavi.

Zaštitne blokade moraju biti tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji automatski u funkciji od početka nastajanja opasnosti odnosno od početka rada oruđa s opasnim tvarima.

Ovisno o vrsti oruđa, zaštitne blokade prema zaštitnim napravama i uređajima moraju osiguravati:

1) da za vrijeme opasnog gibanja odnosno rada oruđa s opasnim tvarima zaštitna naprava ili zaštitni uređaji budu sve vrijeme u radu djelotvorni;

2) da se u slučaju skidanja ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja automatski zaustavi rad oruđa;

3) da je skidanje odnosno otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja moguće tek kad je potpuno zaustavljeno opasno gibanje odnosno rad oruđa s opasnim tvarima i onemogućeno djelovanje preostale energije nakon isključenja oruđa.

Održavanje i servisiranje

Prije čišćenja, popravaka i dugotrajna prekida, radi servisiranja oruđa pogonjenih električnom energijom, mora se dovod električne struje isključiti na mjestu priključaka na razdjelnoj mreži, i to uređajem za rastavljanje s napajanja (rastavna sklopka, rastavljač, prekidač ili utikač).

Uređaj za rastavljanje s napajanja može biti opremljen uređajem kojim ga je moguće blokirati kad je u položaju "isključen" (primjerice s pomoću lokota ili na drugi način) ili će se zatvoriti u kućište ili drugi zatvoreni prostor ključem ili alatom, ili pokraj njega ili na njega postaviti pločica s natpisom "Ne uključuj - obavlja se popravak".

Održavati, popravljati i podešavati oruđe može samo stručna i ovlaštena osoba, pridržavajući se tehničkih uputa proizvođača oruđa. Radnik koji radi na održavanju, popravku i podešavanju oruđa ne smije proizvoljno mijenjati dijelove oruđa, mijenjajući mu tako svojstva i funkciju. Karakteristike oruđa može mijenjati samo stručna i za to ovlaštena osoba, na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

Ručni alat

Ručni alat s električnom i drugom pogonskom energijom (bušilice, brusilice, pile, noževi, blanjalice, pervibratori, prskalice, motorne pile, škare za lim, čekići i dr.) mora biti konstruiran i izveden tako da rad s njim ne zahtijeva posebno veliki fizički napor niti da predstavlja opasnost za život i zdravlje radnika koji njime rukuje.

Ovisno o karakteristikama, na alatu se mora nalaziti natpisna pločica s uočljivim i trajnim natpisom o osnovnim tehničkim podacima (snaga motora, karakteristike električne struje, tlak kod pneumatskoga ili hidrauličnog pogona, broj okreta ili udara u minuti i dr.), ako taj natpis nije utisnut na alatu.

Što je procjena opasnosti?

Procjena opasnosti je elaborat posebno izrađen i čiji je sadržaj namijenjen tvrtki za koju se radi. Ona predstavlja temelj implementacije sustava zaštite na radu i njoj je izrađena potpuna analiza radnih procesa tvrtke i identificirane su sve moguće opasnosti koje mogu prouzročiti ozljedu na radu ili profesionalnu bolest te su navedene mjere koje je potrebno poduzeti i u kojim rokovima kako bi se identificirane opasnosti uklonile ili smanjile na prihvatljivu razinu.

Potencijalno opasni radni procesi na koje se odnosi procjena opasnosti su svi radni procesi u kojima se mogu javiti neke od sljedećih opasnosti:

• mehaničke opasnosti proizašle iz rukovanja alatima i strojevima na mehanizirani pogon te strojeva i uređaja koji se koriste za horizontalni i vertikalni transport;
• opasnosti od padova i rušenja zbog rada na visini ili od pada u dubinu, opasnosti od pada predmeta s neke visine ili od obrušavanja i odrona kod npr građevinarsktva
• opasnosti od električne struje
• opasnosti od plinova, para, dimova i aerosoli (kemijske štetnosti radnih procesa)
• opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima kao što su kiseline, lužine, toksični materijal
• opasnosti od buke
• opasnosti od vibracija
• opasnosti od nepovoljne mikroklime nastale zbog rada na preniskoj ili previsokoj temperaturi, vlažnosti i vjetru
• opasnosti od nedostatne ili neprilagođene rasvjete zbog koje nastaje naprezanje vidnih organa
• opasnosti od štetnih zračenja poput UV zračenja kod npr zavarivanja
• opasnosti od požara i eksplozija zbog rada s zapaljivim i/ili eksplozivnim tvarima
• biološke opasnosti (opasnosti zaraze) koje se javljaju kod rada u bolnicama, klinikama, ambulantama, veterinarskim stanicama, školama i vrtićima i slično
• opasnosti od teškog tjelesnog napora
• opasnosti od psihofizičkih napora ? rad u uvjetima velikog stresa i/ili trajne psihičke napetosti
• opasnosti zbog nefiziološkog položaja tijela.

Nakon analize procesa rada i svih radnih mjesta u tvrtki te identificiranja koje od navedenih opasnosti prijete na svakom radnom mjestu izrađuje se plan mjera za smanjivanje razine opasnosti, koji sadrži mjere koje će, nakon primjene, smanjiti vjerojatnosti nastanka rizika koji mogu ugroziti radnika i njegovo zdravlje.

Sadržaj procjene opasnosti može se podijeliti na 5 poglavlja:

1. OPĆI PODACI o radnoj skupini koja je izradila procjenu opasnosti, zaposlenim stručnjacima zaštite na radu i povjereniciam radnika kod poslodavca, datum izrade i završetka procjene itd.
2. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU obuhvaćaju opće podatke o poslodavcu (datum početka rada, djelatnost, broj zaposlenih,...); opće podatke o radnom procesu, odnosno procesima po lokacijama s navedenim opasnostima po pojedinim radnim mjestima, zajedno s popisom opasnih radnih tvari; za svako radno mjesto se navodi naziv radnog mjesta, broj zaposlenih i broj mladeži, žena i invalida na tom mjestu, raspored radnog vremena, radi li se o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada te kojim je opasnostima osoba na tom mjestu izložena; vrši se analiza broja ozlijeđenih u tvrtki i broja ljudi kod kojih se razvila profesionalna bolest te se računa odnos broja ozlijeđenih na 1000 radnika i broja profesionalnih bolesti na 10 000 radnika u tvrtki prema istim podacima za pripadajuću djelatnost u proteklih pet godina.
3. ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA obuhvaća analizu primjene pravila zaštite na radu, usklađenost sredstava rada i radnog okoliša sa propisanim zahtijevima, analizu svih težih, skupnih i smrtnih ozljeda prema vrsti, usporedbu broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotičnu djelatnost, načinu nastanka, i slično, analizu svih slučaja profesionalnih bolesti, analizu poremećaja koji su kao posljedicu mogli imati ozljedu zaposlenika, analizu podataka kako bi se mogao odrediti preostali rizik da dođe do ozlijede ili profesionalne bolesti.
4. PLAN MJERA ZA SMANJIVANJE OPASNOSTI sadrži primjenu osnovnih i posebnih pravila koje je poslodavac obavezan primjeniti kako bi smanjio opasnosti, rokove izvršenja predloženih mjera, odgovorne osobe i načine kontrole nad izvršenjem mjera, utvrđuje se provedba poslova zaštite na radu ovisno o opasnostima koje su utvrđene, izrađuje se za svaki proces, a služi kao podloga za postupanje ovlaštenika poslodavca u određenom procesu rada.
5. PRILOZI vezani uz procjenu opasnosti su: (i) popis poslova za koje je potrebno provoditi osposobljavanje za rad na siguran način, (ii) popis poslova s posebnim uvjetima rada, (iii) popis opasnih radnih tvari s naznakama KGVI i GVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti i granična vrijednost izloženosti), (iv) popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, (v) popis prostora i prostorija za koje je potrebno provesti ispitivanja radnog okoliša, (vi) popis radnih mjesta na kojima se moraju upotrebljavati osobna zaštitna sredstva s naznakom sredstva.

U određenim slučajevima potrebno je izraditi reviziju procjene opasnosti:

• nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu,
• nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti,
• nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, tzv. nezgoda na radu (primjerice, pad tereta s dizalice koji srećom nije izazvao ozljedu jednog ili više zaposlenika),
• nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
• na temelju izvršnog rješenja inspektora rada,
• najmanje svake dvije godine.

Procjenu opasnosti i reviziju procjene opasnosti može izraditi samo ovlaštena osoba.

Što je zaštita na radu i ustroj zaštite na radu?

Zaštita na radu skup je tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti koje ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila kako bi se otklonile ili smanjile te opasnosti i štetnosti. Pojam osoba na radu odnosi se na sve zaposlene osobe, ali i na druge osobe koje obavljaju neki rad ? studente, volontere, učenici na stručnoj praksi, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i druge osobe.

U zaštiti na radu važno je razlikovati pojmove nezgoda na radu i nesreća na radu. Nezgodom na radu smatra se svaki neželjeni i nepredviđeni događaj koji za posljedicu može imati, ali i ne mora imati štetu, ozljedu, onečišćenje ili nešto drugo. S druge strane nesreća na radu je također neželjeni događaj koji za posljedicu IMA materijalnu štetu, ozljedu radnika ili zagađenje okoliša. Statistički gledano, na 330 rizika njih 300 se dogodi bez ikakvih posljedica i ozljeda, 29 događaja rezultira nekom opasnošću dok jedan uzrokuje ozljedu radnika, štetu ili zagađenje okoliša.
Tijekom rada na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi čimbenici. Kao posljedica djelovanja štetnih čimbenika na radnika, može se javiti profesionalna bolest. Ona se može javiti naglo, nakon kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja nefizioloških uvjeta rada, štetnih fizikalnih čimbenika ( buke, vibracija, zračenja i sl.) kao i nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu.
Ozljeda na radu, prema Zakonu o zaštiti na radu, je svaka ozljeda nastala na radnom mjestu ako je takva ozljeda vezana za radno mjesto i radne procese koje osoba obavlja, ali i svaka ozljeda nastala na redovitom putu na i sa radnog mjesta. U slučaju nastanka ozljede na radu potrebno je obavijestiti nadležnu inspekciju u roku od 24 sata.

Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

Svrha zaštite na radu je stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti i nezgode na radu, odnosno umanjivanje eventualnih štetnih posljedica ako se opasnost ne može otkloniti. Provođenje zaštite na radu ne ograničava se samo na profesionalne bolesti, već se nastoji spriječiti bilo koja bolest, odnosno ozljeda, dok se veća pažnja poklanja profesionalnim oboljenjima.

Prema Ustavu Republike Hrvatske zaštita na radu može biti ograničavajući faktor kod definiranja raspona poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava.

Zaštita na radu je sustavan proces koji obuhvaća sustav pravila i mjera. Zaštita na radu čini sustavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavca.

Da bi se zaštita na radu uspješno provodila neophodno je shvatiti njena pravila, a to su:

• osnovna pravila zaštite na radu,
• posebna pravila zaštite na radu,
• priznata pravila zaštite na radu.

Prioritet primjene u sustavu zaštite na radu imaju osnovna pravila zaštite na radu ? pravila kojima se smanjuje ili uklanja opasnost na sredstvima rada, odnosno samim radnim procesima. Prema Zakonu o zaštiti na radu sredstvima rada smatraju se objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje zaposlenika te pomoćnim prostorijama i pripadajućim instalacijama; prijevozna sredstva željezničkog, cestovnog, riječnog, morskog, jezerskog i zračnog prometa; strojevi i uređaji te sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati i postrojenja; skele i površine na kojima se obavlja rad izvan objekata namijenjenih za rad te ostala sredstva koja služe za rad.

Osnovna pravila zaštite na radu svode se na primjenu svih tehničkih mjera na sredstvima rada kako bi se spriječile sve moguće štetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika. Zbog toga ova pravila uvijek imaju prednost u implementaciji sustava zaštite na radu.

Zakonom o zaštiti na radu definirana su osnovna pravila zaštite na radu i zahtjevi kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi:

• opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama,
• osiguranja od udara električne struje,
• sprečavanje nastanka požara i eksplozije,
• osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i dinamička opterećenja,
• osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora,
• osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika,
• osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka,
• ograničenja brzine kretanja zraka,
•  osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša,
• ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu,
• osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja,
•  osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te,
• osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu

 Ako se osnovnim pravilima zaštite na radu ne mogu ukloniti opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika onda se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu ? pravila koja se primjenjuju na zaposlenike i način obavljanja radnog postupka. Ona sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Osim toga sadrže i:

• obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,
• posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari.
• obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti,
• obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova,
• način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku,
• postupak s unesrećenim ili oboljelim zaposlenikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi

Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu.
Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba. Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u Republici Hrvatskoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:

• izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
• procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
• sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
• zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
• davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,
• odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja zaposlenika,
• planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
• prilagođavanja tehničkom napretku,
• prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje

Obaveze poslodavca iz zaštite na radu

 Obaveze poslodavca

Zaštita na radu važan je segment današnjice. Evo što važeći propisi, pravilnici i Zakon o zaštiti na radu nalažu da su obaveze svakog poslodavca, odnosno svake pravne osobe bilo da je to d.o.o., d.d., obrt ili neki drugi ustroj.

OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Prema članku 28. Zakona o zaštiti na radu (ZZR) svi poslodavci dužni su osposobiti radnike za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u procesu rada, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije ili kod upućivanja radnika na novo radno mjesto. Također, poslodavac je osposobljavanje za rad na siguran način dužan obaviti u roku od 30 dana od dana zapošljavanja radnika. U protivnom, poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kn.

OSPOSOBLJAVANJE POSLODAVCA I OVLAŠTENIKA POSLODAVCA IZ ZAŠTITE NA RADU

Prema članku 26. ZZR-a poslodavci i njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Za neispunjenje obveze novčana kazna iznosi 10.000 do 40.000 kn.

OSPOSOBLJAVANJE POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Prema članku 30. ZZR-a poslodavac je dužan omoguditi osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca. Povjerenika za zaštitu na radu radnici biraju i imenuju između sebe i on bez obzira na broj radnika mora biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.).

OSPOSOBLJAVANJE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI

Prema članku 62. ZZR-a poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi. U radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. U slučaju neispunjenja obveze propisana novčana kazna je 10.000 do 20.000 kn.

PROCJENA OPASNOSTI RADNIH MJESTA

Prema članku 18. ZZR-a poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti. Prema tome, svi poslodavci dužni su izraditi procjenu opasnosti, što je do sada bila obveza samo u pojedinim djelatnostima kao što su industrija, građevinarstvo te djelatnostima kod kojih postoji veća opasnost od ozljeda na radu. Prema članku 13. Pravilnika o izradi procjene opasnosti revizija procjena obavlja se najmanje svake dvije godine ili po nastanku poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Ako poslodavac ne izradi pisanu procjenu opasnosti kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 40.000 kn.

PROCJENA OPASNOSTI ZA RADNA MJESTA S RAČUNALOM

Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom propisana je obveza izrade procjene opasnosti za radna mjesta s računalom. Prema Pravilniku, radnim mjestom s računalom smatra se ono na kojem radnici rade ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana. U procjeni opasnosti potrebno je obraditi zahtjeve koje mora ispunjavati svako radno mjesto s računalom, a odnose se na opremu radnog mjesta (zahtjevi za zaslone, tipkovnice, radni stol ili radnu površinu, radni stolac), radni okoliš (zahtjevi vezani za prostor, osvijetljenost, bliještanje i odsjaje, buku, mikroklimatske uvjete, zračenja) te na programsku opremu.

ISPITIVANJE SREDSTAVA RADA

Prema članku 52. ZZR-a poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja, dok je prema članku 53. ZZR-a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe te prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Za neispunjenje ove obveze poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.

ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA

Prema članku 50. ZZR-a poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka; u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije; u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari; u kojima pri radu nastaju opasna zračenja te u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Ispitivanje radnog okoliša poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. U slučaju da ne provede ispitivanje radnog okoliša, poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.

ISPITIVANJE ELEKTIČNIH INSTALACIJA, GROMOBRANSKIH INSTALACIJA I HIDRANTSKE MREŽE

Prema članku 42. ZZR-a poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima. Također, poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

VOĐENJE KNJIGE NADZORA

Prema članku 75. ZZR-a poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju svoje odluke upisuju ovlaštenici poslodavca, stručnjak za zaštitu na radu, ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu te inspektor rada. Ako ne vodi knjigu nadzora poslodavac se kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.

VOĐENJE EVIDENCIJA

Prema članku 74. ZZR-a poslodavac je dužan voditi evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način; zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada; strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi; opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi; te ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.

LIJEČNIČKI PREGLED ZA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Prema članku 35. ZZR-a poslodavac radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada (rad na visini, rukovanje strojevima i uređajima, rad u nepovoljnoj mikroklimi, rad u prašini i sl., prema članku 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada) mora uputiti na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti posla koji radnik obavlja. Također, poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. U protivnom, poslodavac se kažnjava kaznom u iznosu od 10.000 do 40.000 kn.

LIJEČNIČKI PREGLED VIDA ZA RADNA MJESTA S RAČUNALOM

Prema članku 10. Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod specijalista medicine rada prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom, najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala te na zahtjev radnika zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa zaslonom.

PLAN EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA

Prema članku 61. ZZR-a poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja, s njim upoznati sve radnike te na osnovi tog plana provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Ako poslodavac ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.

Linkovi na blogove i stranice iz područja zaštite na radu

Linkovi iz zaštite na radu:
http://zastitanaradu.com.hr
http://www.zastitanaradu.bloger.hr/
http://zastita-na-radu.blog.hr/
http://zastita-na-radu.jedanklik.com/
http://zastita-na-radu.blogspot.com/


EL-RAD elektromehaničarski obrt iz Radočaja, Generalski Stol. Bavimo se ugradnjom i servisom klima uređaja, rashladnih uređaja, termoizolacije, servisiranjem auto klima i malih kućanskih aparata. Obratite nam se putem naše web stranice http://el-rad.hr/.